Četvrtog dana Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ otvara se beransko izdanje u Kulturnom centru Berane, a u podgorička publika će imati priliku da gleda tri nove premijere.
Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ tokom trećeg dana donosi nove premijere izvanrednih filmskih ostvarenja u Podgorici i zatvaranje kotorskog izdanja sa pratećim programom.
Neophodna je podrška institucija u sprječavanju rodno zasnovanog nasilja, centralna je poruka sa panel diskusije „Ubrzajmo rodnu ravnopravnost”, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sinoć organizovao u Crnogorskoj kinoteci, u Podgorici, nakon premijere filma Šejla, crnogorskog autora Velibora Čovića, a u okviru pratećeg programa XIII Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2022. „Šta …
Nastavi čitati “Film ”Šejla” snažno senzibiliše javnost o problemu femicida”
Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2022 danas donosi novi niz premijera, uključujući i dokumentarni filma ŠEJLA uz prateću panel diskusiju nakon projekcije filma, u Crnogorskoj kinoteci u Podgorici, dok u Kinu “Boka” počinje kotorsko izdanje Festivala sa premijerom filma KORSET.
Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ otvoren je večeras, tradicionalno na Međunarodni dan ljudskih prava, u Muzičkom centru u Podgorici, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO). XIII izdanjem Festivala UBRZAJ i regionalnom premijerom filma „SIN”, francuskog pisca i reditelja Florijana Zelera, CGO je obilježio i 20 godina svog rada. Otvarajući Festival UBRZAJ, Daliborka …
Opominjujuća priča koja prati porodicu u borbi da se ponovo okupi nakon što se raspala. Film Sin se fokusira na Pitera, čiji se užurbani život sa bebom i novom partnerkom Bet preokrene kada se njegova bivša supruga Kejt pojavi na vratima da razgovara o njihovom zajedničkom sinu Nikolasu, koji je sada tinejdžer. Mladić mjesecima izostaje iz škole i veoma je problematičan. Piter nastoji da se brine o Nikolasu kao što je želio da se njegov otac brinuo o njemu, dok istovremeno balansira odnos sa svojim i Betinim novim sinom.
Ljeto je i jedan dan u životu pod žestokim suncem. Ovo je arhivsko putovanje kroz različite pripovjedačke uglove – sve u nadi da će se pronaći mjesto da sjednete i ne radite ništa, dok svijet oko vas uvijek želi da vas po svaku cijenu uposli.
Ovaj film se kao tragikomičan društveni komentar bavi traumatičnom kolektivnom memorijom Albanaca pod totalitarnom vlašću komunističkog vođe Envera Hodže. Kao kolaž filmskih žurnala i propagandnih dokumentaraca iz te ere, film sučeljava političke fantazije i realne životne priče interpolirajući elektronsku dens muziku sa aplauzima nakon političkih govora.
Albanska istorija XX vijeka ispričana kroz poetski ugao izvanjca. Možemo li da oprostimo ljudima koji prije nas nisu dovoljno uradili?
Film se kroz junginanski pristup bavi odnosom religije i vjere tražeći način da pronađe jedinstvo između ova dva polariteta.
Priča o Šejli, djevojci koja je tražila zaštitu i nije je dobila. Umjesto aplauza u pozorištu, na čijim je daskama igrala, nastao je muk. Institucije nijesu adekvatno reagovale. Ubijena je na kućnom pragu. Njeno ubistvo je podiglo na noge nekoliko hiljada ljudi koji su sa trgova crnogorskih gradova poslali jasnu poruku: Dosta više. Ovaj je film o Šejli, devetnaestogodišnjoj žrtvi femicida i jednog u nizu primjera nefunkcionalnosti, sporosti i neblagovremenog djelovanja sistema u cilju zaštite od nasilja. Film je posvećen svim ženama žrtvama nasilja.
Austrijska carica Elizabeta, jedna od najmoćnijih suverena 19. vijeka, obožavana je zbog svoje ljepote i poznata po inspirativnim modnim trendovima. Međutim, 1877. godine, ‘Sisi’ slavi svoj 40. rođendan i formalno se smatra staricom. Bori se da zadrži svoj imidž u javnosti tako što sve čvršće steže svoj korset. Suočena s budućnošću striktno ceremonijalnih i kraljevskih dužnosti, austrijska carica Elizabeta se buni protiv hiperbolizovane slike o sebi u javnosti i smišlja plan za zaštitu svoje zaostavštine. Putuje u Englesku i Bavarsku, posjećuje bivše ljubavnike i stare prijatelje, tražeći uzbuđenje i svrhu svoje mladosti.
Tridesetpetogodišnja Nataša je novopečena bogatašica i uspješna žena koja traži slavu, ugled i ostvarenje svojih snova. Ona odlučuje da pokrene nezavisnu TV stanicu u Putinovoj Rusiji. Nataša angažuje opozicione novinare i manjine, i njena TV stanica ubrzo postaje usamljeno ostrvo političke i seksualne slobode. Dožd TV (poznata i kao TV Kiša) jedina je nezavisna TV stanica koja je preživjela Putinovu vladavinu. Tada ova žena nije mogla da zna da će se boriti na prvoj liniji rata između istine i propagande i da će izgubiti sav svoj novac.
