Šejla

Priča o Šejli, djevojci koja je tražila zaštitu i nije je dobila. Umjesto aplauza u pozorištu, na čijim je daskama igrala, nastao je muk. Institucije nijesu adekvatno reagovale. Ubijena je na kućnom pragu. Njeno ubistvo je podiglo na noge nekoliko hiljada ljudi koji su sa trgova crnogorskih gradova poslali jasnu poruku: Dosta više. Ovaj je film o Šejli, devetnaestogodišnjoj žrtvi femicida i jednog u nizu primjera nefunkcionalnosti, sporosti i neblagovremenog djelovanja sistema u cilju zaštite od nasilja. Film je posvećen svim ženama žrtvama nasilja.

Korset

Austrijska carica Elizabeta, jedna od najmoćnijih suverena 19. vijeka, obožavana je zbog svoje ljepote i poznata po inspirativnim modnim trendovima. Međutim, 1877. godine, ‘Sisi’ slavi svoj 40. rođendan i formalno se smatra staricom. Bori se da zadrži svoj imidž u javnosti tako što sve čvršće steže svoj korset. Suočena s budućnošću striktno ceremonijalnih i kraljevskih dužnosti, austrijska carica Elizabeta se buni protiv hiperbolizovane slike o sebi u javnosti i smišlja plan za zaštitu svoje zaostavštine. Putuje u Englesku i Bavarsku, posjećuje bivše ljubavnike i stare prijatelje, tražeći uzbuđenje i svrhu svoje mladosti.

Za*ebi ovaj posao

Tridesetpetogodišnja Nataša je novopečena bogatašica i uspješna žena koja traži slavu, ugled i ostvarenje svojih snova. Ona odlučuje da pokrene nezavisnu TV stanicu u Putinovoj Rusiji. Nataša angažuje opozicione novinare i manjine, i njena TV stanica ubrzo postaje usamljeno ostrvo političke i seksualne slobode. Dožd TV (poznata i kao TV Kiša) jedina je nezavisna TV stanica koja je preživjela Putinovu vladavinu. Tada ova žena nije mogla da zna da će se boriti na prvoj liniji rata između istine i propagande i da će izgubiti sav svoj novac.

Pisanje vatrom

Priča o Khabar Lahariya, jedinoj novinskoj agenciji u Indiji koju vode žene Dalita (potlačene kaste). Naoružane pametnim telefonima, glavna reporterka Meera i novinarke ruše tradiciju, kako na prvim linijama kad je riječ o najvećim indijskim problemima, tako i unutar granica svojih domova, redefinišući šta znači biti moćan. Smješten u pozadini sve polarizovanijeg svijeta, film putuje sa Meerom i njenom grupom sestara kroz pet godina, osvijetljavajući kastni sistem u Indiji star milenijumima, tradiciju, seksualno nasilje nad ženama i korupciju.

Snjeguljica

Četrdesetogodišnja Željka živi mirnim životom u izolovanom selu, ali neočekivana posjeta će je vratiti u prošlost i uzdrmati njenu svakodnevnu rutinu. Ovaj film, koji podstiče na razmišljanje, bavi se ženskim likom, tj. ženom koja se bori sa svojom bolnom prošlošću. Impresivan vizuelni stil i nadrealni zaokret u pripovijedanju otvaraju mnoge načine razmišljanja o tome šta se događa ženi čija je duša ranjena.

Moja imaginarna zemlja

Jednog dana, bez upozorenja, eksplodirala je revolucija. Milion i po ljudi na ulicama Santijaga, glavnog grada Čilea, traži pravdu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i novi ustav koji bi zamijenio oštra pravila nametnuta zemlji tokom Pinočeove vojne diktature. Goruća i aktuelna, Moja imaginarna zemlja sadrži potresne snimke protesta sa linije fronta i intervjue sa dinamičnim aktivistima i liderima koji donose promjenu režima. Reditelj snažno povezuje kompleksnu, krvavu istoriju Čilea sa savremenim revolucionarnim društvenim pokretima i izborom novog popularnog predsjednika.

Nježno

Edina, bodibilderka, spremna je da žrtvuje sve za san koji dijeli sa svojim životnim partnerom i trenerom Adamom – da osvoji Miss Olimpije. Čudna ljubav koja joj se desi učini da spozna razliku između svojih snova i svog pravog ja. U međuvremenu, ona održava neobičnu vezu sa misterioznim muškarcem, a jedan sastanak mijenja sve u šta je do tada vjerovala.

Do daske

Početkom 2020. u svim medijima su se pompezno najavljivala hapšenja pedofila, političara i drugih javnih ličnosti. Umjesto njih, policija je 28. januara 2020. godine, uhapsila modnog fotografa, stilistu i DJ-a iz Novog Sada, Srđana Švelja. Prije zvaničnog privođenja, mediji su već objavili da je Šveljo „pedofil“, koji je „silovao, podvodio, drogirao i fotografisao dječake u pornografske svrhe“. Tabloidi su ga nazvali monstrumom i predatorom i njegov lik objavljivali na naslovnim stranama. Išli su toliko daleko da su prozivali sudije da mu dosude najstrožu kaznu zatvora od 40 godina.

Prekovremeni rad

Džuli, majka dvoje djece, koja spaja kraj s krajem snalazeći se kao glavna sobarica u hotelu s pet zvjezdica u Parizu, uz tek povremeno isplaćene alimentacije od svog bivšeg supruga. Svaki pomno isplaniran dan, ona počinje prije izlaska sunca, pripremajući djecu za školu i putujući dugo do posla, gdje posvećeno obavlja svoje obaveze kako bi im se vratila na vrijeme. Ali, kada izbije nacionalni štrajk, koji paralizuje cijeli sistem javnog prevoza, Džulina rutina postaje haotična, sve više je gurajući u burnu trku sa vremenom koja prijeti svemu za što je toliko radila.